Najnovije vijesti
Naslovnica / IZ ŽIVOTA ŽUPE / Digitalna evangelizacija u Šibenskoj biskupiji (Mario Zubčić)

Digitalna evangelizacija u Šibenskoj biskupiji (Mario Zubčić)

Ovaj članak govori o digitalnoj evangelizaciji u Šibenskoj biskupiji. Ono što je Krist zapovjedio, a Katolička crkva naučava, to svaka mjesna Crkva treba živjeti. Na području Šibenske biskupije napravljeno je istraživanje o župnoj prisutnosti i aktivnosti na internetu te je obrađeno pitanje perspektive Šibenske biskupije u vremenu digitalne evangelizacije.

1. 1. Šibenska biskupija – opći pregled

Šibenska biskupija[20] ustanovljena je bulom pape Bonifacija VIII. davne 1298. godine, a prvi biskup bio je fra Martin Rabljanin. Za stolnu crkvu određena je tadašnja crkva Sv. Jakova apostola koja je uništena požarom. Nova, veća katedrala započela je s gradnjom 1431., a završena 1536. godine. Sada je šibenska katedrala najveći arhitektonski spomenik renesanse u Hrvatskoj.

Šibenska biskupija prostire se na površini od oko 3300 km2 na kojem živi oko 130000 katolika. Teritorij se nalazi većim dijelom na području Šibensko-kninske, a manjim na području Splitsko-dalmatinske županije. Prema crkveno-pravnom ustrojstvu Šibenska biskupija je sufraganska dijeceza Splitskoj metropoliji. Biskupija je organizirana u 74 župe, koje su raspoređene u devet dekanata: Šibenski (14 župa), Drniški (11 župa), Kninski (4 župe), Ražinski (8 župa), Rogoznički (7 župa), Skradinski (9 župa), Tišnjanski (5 župa), Unešićki (8 župa) i Vodički (8 župa). U 44 župe djeluju redovnici: franjevci Provincije Presvetog Otkupitelja (40 župa) župa, franjevci Provincije sv. Jeronima (1 župa), franjevci konventualci (1 župa); te spiritanci – Misijska družba Duha Svetoga (2 župe), a u 30 župa djeluju svjetovni svećenici. Na čelu biskupije je otac biskup Tomislav Rogić.

Na području biskupije nalazi se 5 samostana redovnika, a iz sedam ženskih redova i kongregacija na području biskupije djeluje oko stotinjak redovnica. Tri su poznata svetišta na području biskupije. Jedno je na otoku Visovcu posvećeno Gospi Visovačkoj. Drugo je posvećeno Gospi od Karavaja, a nalazi se u Tisnom. A treće svetište posvećeno je Gospi Vrpoljačkoj i nalazi se u Vrpolju.

Šibenska biskupija doživjela je brojna stradanja, izgone i štete u prošlom stoljeću. Osobito je pola stoljeća komunističke vladavine ostavilo prazninu vjerskog i moralnog shvaćanja i vladanja na mnoge ljude. S uspostavom neovisne Republike Hrvatske otvorio se put za pastoralno djelovanje u životu naroda. Godine 1998., kada se slavila 700-ta obljetnica utemeljenja Biskupije, osobit je naglasak stavljen na duhovnu obnovu: na području pastorala zvanja, obiteljskog života, formacije laika, posebno mladih, te sakramentalnog života vjernika.

Znamenita je 1970. godina kada je papa Pavao VI. proglasio Šibenčanina fra Nikolu Tavelića za sveca sveopće Crkve. U tijeku je postupak za proglašenje blaženim fra Ante Antića i službenice Božje majke Klare Žižić.

1. 2. Prisutnost župa Šibenske biskupije na internetu

Za ovo poglavlje napravljeno je istraživanje kako bi se došlo do konkretnih podataka. Istraživanje se odvijalo od 8. kolovoza 2019. do 24. kolovoza 2019. Cilj je bio istražiti koliko su župe Šibenske biskupije prisutne i aktivne na internetu, što se prvenstveno odnosi na web stranice i Facebook stranice. U istraživanju je korišten Google pretraživač, a za pretraživanje web stranica korištene su dvije kombinacije ključnih riječi. Prva kombinacija je ime župe i mjesto (npr. Bl. Alojzije Stepinac – Srima), a druga kombinacija je pojam „župa“ i njeno ime te mjesto (npr. Župa bl. Alojzija Stepinca – Srima). U obzir je uzeto prvih dvadeset rezultata Google tražilice. Za Facebook stranice korištena je kombinacija ključnih riječi: ime župe – mjesto Facebook (npr. Bl. Alojzije Stepinac – Srima Facebook) te je također u obzir uzeto prvih dvadeset rezultata. Iako je mala vjerojatnost, postoji mogućnost da neka službena web ili Facebook stranica župa Šibenske biskupije nije indeksirana u prvih 20 rezultata što je isključuje iz ovog načina istraživanja.

Zanimljivo je napomenuti da se tijekom istraživanja od 16 dana posjećenost Facebook stranica povećala kod većeg broja župa koje imaju Facebook. Dok je kod nekih stagnirao, kod drugih je i broj lajkova i broj pratitelja porastao u rasponu do 300. U nastavku su prikazani rezultati istraživanja.

Tablica 1. Prisutnost župa Šibenske biskupije na internetu

Od 74 župe Šibenske biskupije samo 19 ima web stranicu, odnosno 25,7%. Od tog broja 16 je web stranica aktivno, a 3 su pasivne.

Graf 1. Broj župa koje koriste web stranice

Od ukupnog broja župa Šibenske biskupije 31% ima Facebook, odnosno 23 župe. Sedam župa ima od 1000 do 2000 lajkova i pratitelja, a ostale su na razini manjoj od 1000. Najveći broj lajkova ima Sveti Ante Padovanski – Knin, 5095. Ista župa ima najveći broj pratitelja na Facebook-u – 5047. Župa s najmanjim brojem lajkova (37) i najmanjim brojem pratitelja (39) je Porođenje BDM-e – Skradin.

Graf 2. Broj župa koje koriste Facebook stranice

Što se tiče mogućnosti stupanja u kontakt preko digitalnih medija samo 16 župa ima e-mail, što je 21,6% od ukupnog broja. Ipak, 40 župa odnosno 54,1% ima oglašen telefon ili mobitel kojim se može stupiti u kontakt sa župnikom ili drugim služiteljima u župi.

Uspoređujući aktivnost redovnika i svjetovnog klera može se uočiti da od ukupnog broja župa koje su povjerene redovnicima 27,3% njih ima web stranicu, a 31,8% ih ima Facebook stranicu. S druge strane, 23,3% župa koje pastorizira svjetovni kler koristi se web stranicama u životu župe, a 30% njih ima svoju Facebook stranicu. Redovnici su prema tome malo ili neznatno aktivniji što se tiče djelovanja i prisutnosti na digitalnim medijima.

Gledajući ukupno korištenje interneta, može se vidjeti da se 30 župa koristi internetom u životu župe preko web stranica, Facebook stranica ili i jednim i drugim, što je 40,5% ukupnog broja župa Šibenske biskupije.

Graf 3. Broj župa koje su zastupljene na internetu

Zaključno, prema priloženim rezultatima uočava se poprilično neiskorišten potencijal digitalnih medija u župama Šibenske biskupije.

1. 3. Perspektive Šibenske biskupije u vremenu digitalne evangelizacije

Videći rezultate istraživanja aktivnosti župa Šibenske biskupije na digitalnim medijima lako se uočava veliko kaskanje za razvojem suvremene kulture. Šibenska biskupija je, istina, bila pogođena posljedicama komunizma i Domovinskog rata. No, već je skoro 25 godina prošlo, a u 25 godina tehnologija te s njom i kultura i načini komunikacije, su se razvili eksponencijalnom brzinom.

Katolici se ne trude dovoljno koristiti raspoloživa suvremena sredstva u svrhu evangelizacije. Gledajući vodeće firme kako globalno nastupaju i ulažu veliki trud da bi došli do svojih korisnika na internetu, Crkva, prvenstveno misleći na Crkvu u Hrvata te Šibensku biskupiju, slabo zauzima svoj prostor za evangelizaciju. Za evangelizaciju preko interneta dobro je učiti od uspješnih poslovnih projekata koji su svojom profesionalnošću i kvalitetom korisnicima olakšali korištenje i snalaženje.

Danas ljudi puno više putuju, a za izvor informacija najčešće se oslanjaju na internet. Osim toga ljudi su se navikli brzo doći do informacija, a Crkva kao najveća svjetska organizacija jako zaostaje za brzom ponudom informacija kroz internet.

Postoji mnoštvo mogućnosti kako se djelotvornije aktivirati i pristupiti mnoštvu svijeta koje sada „obitava“ u „digitalnom svijetu“. Web stranica i Facebook stranica trebali bi biti minimum gdje će se pružiti osnovni podaci o župi te biti na raspolaganju za bilo kakve upite. Web stranica može imati i dodatne sadržaje kako je već navedeno na primjeru portala Laudato te drugih. Audio, video sadržaji, mobilne aplikacije i drugi načini digitalne komunikacije već su sada nezaobilazna svakodnevnica suvremenog čovjeka.

Kao najveća svjetska institucija, Crkva bi mogla napraviti i jedinstvenu vlastitu internet platformu s popisom svih svojih crkava u svijetu i rasporedom svetih misa. Zašto katolik koji putuje u stranu zemlju ili u drugi grad ne bi mogao u par klikova i uz pomoć GPS-a na mobitelu pronaći najbližu crkvu u koju može otići na svetu misu ili sakrament pomirenja. Ta bi platforma mogla sadržavati i jedinstvene interne informacije za župnike koji bi onda mogli brzo i lako provjeriti status krštenih, krizmanih, vjenčanih, umrlih. Kroz jedinstven portal mogla bi se organizirati i hodočašća, predstaviti projekti župa, skupljati sredstva za pojedine župe ili misijske zajednice te mnoge druge stvari. To je samo jedna od mnogobrojnih mogućnosti kako Crkva može efikasnije funkcionirati i – ono što je najvažnije – pronaći mjesto i način za susret s čovjekom.

Članak je dio rada, koji je u cijelosti dostupan ovdje.