Najnovije vijesti
Naslovnica / Najstarija Matica krštenih (1624. god.)

Najstarija Matica krštenih (1624. god.)

Matica_najstarijaNapredne i civilizirane zemlje i narodi oduvijek su visoko vrednovali i cijenili arhivske dokumente kao fundamentalne argumente za imovinsko-pravna i osobna pitanja svoje zajednice, a poseban se naglasak uvijek stavlja na vrijednost matičnih knjiga i njihovih podataka. Matice su od svih službenih knjiga najpotpuniji i najvjerodostojniji izvor za sustavno proučavanje povijesti pojedinog mjesta, broja stanovnika, rođenih, vjenčanih i umrlih. Prve poticaje za vođenje matičnih knjiga u europskim zemljama dale su crkvene vlasti. Važne odredbe o vođenju matica donesene su na Lateranskom saboru 1217. godine, a obvezujuća uredba o vođenju matičnih knjiga donesena je na Tridentskom koncilu 1563. godine. Najstarija poznata matična knjiga s područja Šibenika bila je Matica iz 1544. godine u Mandalini, koja je stradala u ratnim danima Drugog svjetskog rata. Iz 16. stoljeća sačuvane su dvije matice Gradske župe u Šibeniku od 1581. do 1605. Sve ostale stare matične knjige s područja Šibenika i okolice pripadaju 17. stoljeću.

Matica_najstarija_2Fra Filip Rupčić, varoški župnik, 7. rujna 1699. na jednom listu u župnom arhivu piše bosančicom da je nabavio nove matice vjenčanih i umrlih, koje se imaju uvijek čuvati u župi, pa se neće dogoditi, da ih nestane kao prvašnjih. Don Krsto Stošić piše 1932. da su iz varoškog župnog arhiva nestale matice od godine 1624. do 1668. i od 1685. do 1696., i da se stoga ne zna točno koji su tada bili župnici i njihovi pomoćnici. Međutim, ljeti 1970. godine prof. Ante Šupuk, obilazeći župske arhive, našao je u varoškom arhivu, u najgornjoj polici, koja se odozdo činila sasvim prazna, pod debelim slojem prašine dvije matice, i to krštenih od 1624. do 1638. i vjenčanih od 1668. do 1685. Treća, matica umrlih od 1668. do 1685., čuva se u Historijskom arhivu u Zadru, zajedno sa još 18 matica, i to: 8 matica krštenih od 1738. do 1856.; 4 matice vjenčanih od 1764. do 1857. i 6 matica umrlih od 1668. do 1859. godine.

Od svih varoških matica najvažnije su one iz 17. stoljeća, njih 5 koje se čuvaju u arhivu župnog ureda Gospe van Grada, ne samo stoga jer su najstarije nego u prvom redu jer pružaju dragocjenu demografsku i antroponimnu građu iz prve i druge polovice tog stoljeća te sadrže strukturu varoškog stanovništva prije velike kuge od 1649. godine i poslije nje, u vrijeme kad dolazi do migracija iz Zagore u područje Šibenika, a Turci još uvijek prijete zidinama Grada.

Matica_vjencanihČinilo se da se povijest ponavlja, da su matice nestale, jer su prilikom popisa građe u arhivu župe Gospe van Grada u Šibeniku u razvrstavanju građe do 1800. godine pohranjene samo tri matice: knjige vjenčanih od 1670. do 1685., i od 1694. do 1699. te knjiga krštenih od 1668. do 1685.godine. Najstarija matica krštenih od 1624. do 1628. je nedostajala. Pronađena je ne među maticama, gdje bi trebala i biti, nego u kutiji br. 53. pod nazivom Knjige stare (KS). Matica Liber baptizatorum od 29. veljače 1624. do 13. veljače 1638. nalazila se zajedno s Lib Conjugator S M Horte i knjigom Stanje duša župe Blažene Marije van zidina u Šibeniku iz 1822. godine.

Najstarija varoška matica ima neuobičajen format: 20 x 15 cm. Kartonske korice su obložene kožom, koja je dotrajala. Iako listovi matice pokazuju znatna oštećenja, tekst je očuvan te je čitljiv. Na kraju matice 34 lista su otkinuta. Prva dva lista i posljednji nemaju numeraciju. Na koži piše već izlizanim latiničnim kurzivom: Nomina Baptizator(um) Vile Varos, a na unutrašnjoj strani u gornjem desnom kutu je potpis šibenskog biskupa J. T. Mall. (Joannes Thomas Mallonius), ispod kojega stoji zapis:

Laus Deo
Liber Baptisatorum R. di Domini
Luce Zioghelii alias Cioghelich, in quo
notati sunt omnes baptisati a Reu. do
Domino Luce Zioghelii alias Cioghelich
incipiendo Die ultima febrarii
1624
ac etiam notati sunt patrini ac patrine,
tamen patris ac matris.
Laus Deo

Na prvoj strani prvog numeriranog lista, iznad prvog upisa stoji: In Christi Nomine. Amen. Na zadnjem numeriranom listu (57) ispisana su u tri reda slova A B C, zatim Finis Suarha. Dvaput piše: Finis Baptisatorum R. D. Luce Zoghelii. I na kraju bilješka: Obiit suprascriptus die 25 mensis aprilis 1638. festo S. Marci hora decima in circa. Ova matica nije prošivena, niti ima službenu ovjeru kao što to imaju ostale matice iz 17. stoljeća. Naslov ove matice nosi oznaku „Vile Varos“, dok one iz druge polovice stoljeća nose oznaku „Sancte Marie Hortorum“. Najstariju varošku maticu u cjelini je ispunio župnik Luka Čogelja (Lucas Cioglelich), po don Krsti Stošiću prvi župnik Varoša.

Prva označena stranica donosi tri krštenja: Petra Vranića (29. 2. 1624.), Ivana Gojanovića (3. 3. 1624.) i JMatica_vjencanih_2ure Junakovića (21. 4. 1624.), čiji upis donosimo u cjelosti: Die 21 Aprilis 1624 – Georgius f Stephani, ac Margarite Junakouich coniugum bap.s fuit per me pbrum Lucam Ciogheglich in Ecclesia S Marie extra muros. Vicentius f g. Michaelis Goloznich, et Catharina uxor m Balthassari Strixoeuich patrini fuerunt. (Dana 21. travnja 1624. Jure sin supružnika Stjepana i Margarite Junaković kršten je od mene svećenika Luke Čogelje u crkvi svete Marije van zidina. Kumovi bijahu Vicent sin Mije Goloznića i Katarina žena Baltazara Striževića).

U maticu je upisano 334 osobe (192. muške i 152. ženske). Godišnje se u prosjeku rađalo dvadesetak djece, što ne predstavlja u znatnoj mjeri povećanje stanovništva s obzirom na veliki mortalitet djece u to vrijeme. Najviše krštenja je bilo u mjesecu listopadu, a najmanje u svibnju i lipnju, što je bilo uvjetovano intenzivnim poljoprivrednim radovima.

Najčešća muška imena u Matici su: Ante (16), Bare (12), Frane (13), Grgo (11), Josip (13), Jure (14), Ivan (15), Lovre (16), Luka (16), Marko (13), Martin (12), Mate (19), Mihovil (16), Nikola (17), Petar (18), Šimun (20) i Stipan (14). Najčešća ženska imena su: Ana (3), Kata (3), Ika (3), Manda (4), Mandalina (3) i Pavica (4).

Najčešća prezimena u Matici su: Kortelin (19), Kremin (12), Križanić (16), Čulinović  (18), Friganović (18), Gojanović (16), Junaković (26), Miagostović (17), Palikučić (15), Ručić (14), Vranić (10), Vukšić (14) i Žilin (13). U matici možemo pronaći i početke  danas poznatih šibenskih prezimena poput: Bačić (2), Banović (1), Barižon (2), Bilušić (1), Baranović (1), Bratović (1), Čogeljić (2), Draganić (1), Dulibić (1), Jurić (1), Grubišić (3), Miličić (1), Nimčević (1), Petrović (4), Rakić (10), Šižgorić (1), Stanić (1), Šupe (1), Vlaić (1), Vuković (2), Zenić (2), Zjačić (5), Zmajlović (4) i Živković (3).

Upisi i podatci o osobama su vrlo uredni i sve upise prati ista formula: ime krštenika, ime oca i majke krštenika, njihovo prezime, ime krstitelja, crkva u kojoj se krštenje obavilo te ime kumova. Iako je župnik Čogelja bio dosljedan ovom slijedu upisa, ipak ima manji broj nepotpunih upisa, a posljednjih godina teža je čitljivost rukopisa.

Ova najstarija matica šibenskog Varoša, Nomina baptizatorum Vile Varos, poziva nas sve da se kroz nju upoznamo s prošlošću naših predaka i njihova života u Varošu kod crkve Marije van zidina.

 

Odgovori